Odštampajte ovu stranicu
nedelja, 28 januar 2018 15:55

MAGAREĆE MESO I MLEKO – DELIKATESI!

Napisao Dragan Pejić
Ocenite ovaj članak
(2 glasova)

U čast magaraca već godinama se, krajem aprila,   u Zasavici održava  neobična manifestacija – Dan magarica, na kojoj se, uz ostale sadržaje,  promovišu magareći  gastronomski delikatesi – mleko i proizvodi od njega i magareće meso, u čast kojeg se po dvadesetak  ekipa takmiči  u spravljanju magarećih paprikaša

 

          Kada neko pomene Francusku, prva ascijacija nije ‘’sitroen’’ ili ‘’pežo’’ nego konjak. Ili Švajcarsku, odmah posmislimo na satove i sireve. Belgiju – čokoladu... A Srem – njegov prirodni rezervet ’’Zasavica’’ - magarac i  delikatesi od magarećijeg mleka i mesa!

     Ovaj sad već u Srbiji i šire poznat prirodni rezervat i turistička destinacija koju godišnje poseti 30.000 posetilaca, svake poslednje subote u aprilu  organizuje manifestaciju Dan magaraca sa nizom pratećih programa. Osim obilaska rezervata  /peške, čamcima ili jašuci magarca/, prezentacije i prodaje magarećijih proizvoda i takimičenja u spremanju magarećijeg paprikaša, organizuju se i  naučni skupovi o magarcima i još neki zabavni sadržaji.      

     ’’Otkriće’’ magarci

      Kada je pre petnaesetak godina Slobodan Simić, diplomirani pravnik, upravnik Prirodnog rezervata bara „Zasavica“, išao po Srbiji i kupovao magarad, u Sremskoj Mitrovici su s njegovim poslom zbijali šale. Danas, kad je u „Zasavici“ proizveden i dimljeni sir od magarećeg mleka, i kada je Simić saopštio da kilogram košta hiljadu evra, da je reč o vrhunskom specijalitetu, koji niko ne proizvodi na Balkanu, niko se više ne smeje i ne podruguje, jer su ljudi shvatili da iz ovog rezervata stižu samo iznenađenja i da nijedan posao do sada nije promašen.

      U torovima i štalama u rezervatu danas ima, pored ostale stoke izvornog porekla, i 170 magarica. Prve životinje je kupovao po Raškoj oblasti i Makedoniji po 150 evra.

    – Shvatio sam vrednost ovih životinja kada sam u Italiji, Holandiji i Francuskoj video da su sačuvali 14 rasa, da o njima govore s poštovanjem, da od magarećeg mleka prave pomade za lice i sapun za ruke, da Belgijanci od magarećeg mleka prave liker. Onda sam se setio priča da se, ovde u Sremu, mlekom od magarice lečio magareći kašalj, da su deca prezdravljala, a da smo mi našeg magarca odbacili kao glupu i lenju životinju, a kašalj nam sve češće prerasta u bronhitis i astmu, od kojih se naročito pati u Vojvodini – kazuje Simić koji  energično odbija uverenje mnogih da su magarci glupe životinje:

     - Ta zabluda je proistekla iz njegove u principu dragocene osobine da kada se umori ili oseti neku opasnost stane i ne obazire se ni na šta. Konj će recimo poći u provaliju i crći radeći, magarac će stati pred provalijom ili se odmoriti od prevelikog zamora ne ugrožavajući svoje zdravlje. To je pametno, a ne glupo – tar ne? Inače je veoma jaka i izdržljiva životinja koju je lako hraniti,  pa je u pasivnim krajevima drže kao ekstremno korisnu i ekonomičnu životinju!

        Magareći delikatesi

         U Sremskoj Mitrovici ga  popularno zovu Baća, čovek  koji je prvo   počeo uzgoj svinja rase mangulica, već zaboravljene „sremske rase“, čije meso i slanina nemaju štetnog holesterola, i sada prodaje meso, kobasice i kulen od mangulice tri-četiri puta skuplje nego isti proizvod od tovljenih svinja. Lane je u saradnji sa stručnjacima proizveo pomadu za lice i sapun od mleka magarice. Sada je na redu dimljeni sir od mleka magarice, specijalitet kakav niko ne proizvodi.

     - Balkanski magarac, koji je isti na čitavom balkanskom poluostrvu, izuzetno je važna životinja, koja je u Vojvodini bila poznata po tome što je išla uz ovčarstvo koje smo imali pre 50 i više godina i koristio se za teške radove. Magarac je počeo netragom da nestaje kako kod nas tako i u svetu, s obzirom na malu upotrebnu vrednost i promene koje su se desile u poljoprivrednoj proizvodnji i u životu. Interesantno je da na čitavom Balkanskom poluostrvu niko nije napravio ni jedan rad iz oblasti veterine ili stočarstva, a da je tema bio MAGARAC. Neverovatno je, ali istinito, da na tu životinju niko nije obratio pažnju, a magarac je životinja koja se može gotovo 100 posto  iskoristiti. Mi smo se, u Zasavici, zato potrudili da sakupimo što više znanja o ovoj plemenitoj životinji i da ga primenimo u praksi. Tako smo napravili farmu muznih magarica, sa ciljem da je baštinimo po onoj vrednosti koja je najveća kod njih, a to je magareće mleko.
      - Magareće meso je nedovoljno poznato, pa prema tome i nedovoljno iskorišćeno. Poznato je da su se samo u Vojvodini i ni u jednom drugom kraju naše zemlje, svojevremeno, za vreme svinjokolja, pravile kobasice i od magarećeg mesa, ali su se one uvek mešale sa svinjskim mesom. Razlog za to je što je magareće meso potpuno nemasno i ako se ne zamasti sa svinjskim ono je tvrdo i ne može se jesti. Dobitnici smo zlatne medalje za kvalitet u konkurenciji “Domaća šunka od mangulice” za 2011 godinu na Novosadskom sajmu i Turistikog cveta za  2014. godinu u kategoriji „Uređenost turističkih ambijentalnih sredina“. Zato mi u Zasavici, pravimo magareće kobasice sa mašću od mangulica. Magareće meso je ukusom slično telećem, nije kiselo puput konjskog, mada magarci pripadaju porodici konja. Ljudi iz ovih krajeva nikada se nisu posebno interesovali za magareće meso, jer niko nije držao farmu magaraca radi klanja. Niko nikada nije imao ni deset magaraca. Seljaci su imali stado ovaca i jednog magarca ili magaricu. Naša farma je prva prava farma na ovim prostorima sa 170 magarica i sa samo šest magarca. Trenutno muzemo oko 50 magarica, a ostale su u čekanju, u postmuznom periodu ili u periodu gestacije itd. Zato uvek govorimo o relativno maloj količini mleka.  Zahvaljujući našim akcijama i manifestacijama u čijem središtu se nalazi magarac, danas već imamo pojačano interesovanje za kupovinu magaraca, za držanje i kao domaćih životinja pa čak i kao kućnog ljubimca. Nadamo se, mi svi ovde okupljeni oko istog cilja, da će sve to doprineti oporavku ove, za čoveka izuzetno korisne i vredne životinjske vrste.

      Magarećiji  mlečni  delikatesi

        Magareće mleko su stari narodi visoko cenili. Grci su ga smatrali odličnim lekom, Rimljani luksuznim pićem. Hipokrat ga je preporučivao za mnoge bolesti, naročito trovanja i rane. Ono ima revitalizujuće dejstvo na ceo organizam. Veoma je efikasno protiv problema kože, za jačanje imuno sistema, za oporavak i protiv hroničnog umora. Magareće mleko je po sastavu najsličnije majčinom. Ova činjenica ima značaja za mnoge ljude, posebno novorođenčad, budući da ne izaziva alergije za razliku od kravljeg. Takodje sadrži šezdeset puta više vitamina C nego kravlje i budući da ima vitamina A,D I E i da je bogat izvor kalcijuma i fosfora čini ga zaista nutricionistickim zlatnim rudnikom. Mleko, takođe sadrži imunoglobulin, protein koji ojačava imuni sistem i čini ga savršenim picem za prevenciju borbe protiv virusnih i bakterioloških agresora. Preporučuje se pacijentima pod hemoterapijom,kod plućnih bolesti,asme,bronhitisa i suvog kašlja. Jača imuni sistem.

     - Magareće mleko je najsličnije majčinom mleku. Ono sadrži samo 1 odsto mlečne mast, sadrži antialergente, leči bronhitis i astmu i pomaže jačanju organizma te se koristi za oporavak rekonvalescenata. Magarećim mlekom uspešno se lečio i veliki kašalj (pertussis) poznatiji u narodu pod imenom „magareći kašalj“. U istoriji, magareće mleko je posebno cenjeno zbog  izuzetanih svojstava na kožu. Nije slučajno da su se egipatska kraljica Kleopatra, Napoleonova sestra Paulina, te austrijska princeza Elizabeta, poznatija kao Sissy, kupale u magarećem mleku, a mi smo na osnovu toga, u saradnji sa firmom Arbor, iz Sremske Mitrovice, napravili kreme i sapune. Otišli smo i korak dalje i ponudili dva proizvoda koja su jedinstvena u svetu: liker od magarećeg mleka i najskuplji sir na svetu, gde kilogram košta  oko 1000 evra. Cena se pravda time što je za jedan kilogram sira potrebno 25 litara mleka od magarica. Mleko od magarica je jedna dragocena tečnost u prirodi. Kada se magarica posle godinu i petnaest dana opuli i kada na svet donese malo pule, ono sisa samo dva meseca, a potom četiri meseca magaricino mleko delimo mi i pule. Tako da možemo da kažemo da od jedne magarice imamo 250 – 300 gr mleka na dan. Grubo rečeno, za dve godine jedna magarica može da da od 35 do 40 litara mleka, zavisno od mlečnosti, jer nisu ženke mlečno iste. Kod nas je cena 40 evra za litar mleka, a u Evropi je 100 evra. Nikad se termički ne obrađuje, već kada se pomuze stavlja se u bočice od 200 do 500 grama i zamrzava. Odmrzava se samo u mlakoj vodi i tako se najbolječuva – kaže Slobodan Simić, direktor ‘’Zasavice’’.


               Upravnik pokazuje  uzorak magarećeg sira od pola kilograma i objašnjava:

      - Sir smo, po magarećem mladuncu, nazvali „pule“ i biće, siguran sam, brend. Ovaj ekskluzivni sir ćemo proizvoditi po narudžbi, kilogram će koštati 1.000 evra. Do sada je najskuplji sir bio od mleka losa, on košta 500 evra, ali je tražen. Ovaj je bolji, videćete – kaže Simić.

     Sir od mleka magarice nije preskup, kako Simić kaže, jer za jedan kilogram sira treba 25 litara mleka, a ta količina mleka može se od jedne magarice namusti za dve godine. Kada se završi dnevna muža na „Zasavici“ dobije se tek desetak  litara mleka.

          Repertoar onoga što se može napraviti od mleka magarica proširila je Tamara Vladisavljević, inače diplomirani inženjer prerade drveta iz Sremske Mitrovice. O lekovitosti magaričinog mleka slušala je još od svoje bake. Potom joj je otac, profesor fizike i hemije, potvrdio te priče, a ona, radoznala kakva je već, rešila je da ih i praktično, u laboratoriji „overi”, ne strahujući od toga što nema odgovarajuće diplome.
     – Magaričino mleko najsličnije je majčinom, ima jedva jedan procenat mlečne masti i jedino životinjsko koje se deci može davati direktno, bez prethodnog razblaživanja. Lekovito je jer  sadrži u sebi alergene, ima jedan odsto mlečne masti, sadrži 60 puta više vitamina Ce nego kravlje mleko, i zato se pije isključivo sirovo, da kuvanjem ne bi izgubilo kvalitetne sastojke. Zdravo je i za oboljenja respiratornih organa, bronhitis i astmu, ali, nažalost, veoma je skupo. Naime, litra košta 40 evra jer magarica za dve godine daje svega 35 litara. Od njega se pravi i najskuplji sir na svetu, kilogram vredi 1.000 evra – objašnjava Tamara vlasnica specijalizovane firme „Arbor„ koja proizvodi preparate i proizvode od magaričinog mleka.
    – Kada je Baća na Zasavici naselio magarice, došlo je vreme da aktiviram porodične recepte stare više od sto godina. Pre nepune tri godine najpre sam ih testirala na svojim prijateljicama, a odonda i profesionalno proizvodim kozmetiku i likere na bazi magaričinog mleka. Međutim, sve se radi ručno. Trenutno sapuni, dnevne i noćne kreme sadrže 20 odsto magaričinog mleka, ali planirim da uskoro udvostručim procenat – najavljuje Tamara, naglašavajući da je unikatnost ovih krema u tome što su izuzetno hranljive zbog bogatstva globulina i Ce-vitamina, prodiru duboko u kožu, a i ambalaža u koju se pakuju od lipovog drveta je potpuno prirodna.
     No, tu nije kraj Tamarinim ‘’novotarijama’’:

        - Pamtim da je moja baka svojevremeno pravila razne vrste likera pa sam ja u svoj od magaričinog mleka dodala limun i začinsko bilje – ističe vlasnica „Arbora”.  Zadovoljna sam   što uvek mogu  računati na stručnu pomoć verziranih prijatelja, farmaceuta i tehnologa, a ponosna što moji  proizvodi imaju sertifikat o kvalitetu i visoku ocenu svetski prestižnog IHTM instituta.

        Zasavica

       Lepa priroda, laka šetnja i dobar zalogaj - glavna su preporuka specijalnog rezervata prirode ‘’Zasavica’’  kod   Sremske Mitrovice. Pristupačne cene, blizina Beograda i gostoljubivi domaćini osnovni su razlog zašto je ovaj specijalni rezervat najpopularnija vikend destinacija u Srbiji.

      „Zasavica“ je jedini rezervat prirode koji nikada ne zatvara kapiju za posetioce.  Njihov  kamp (sa  mangulicama, magarcima, podolskim govedima i ostalim autohtonim vrstama) je uvršten među 50 najboljih u Evropi. Jedan od razloga zašto mnogi turisti dolaze u „Zasavicu“ je i odličan i novčaniku pristupačan ručak. Druge zanimaju dabrovi koji se množe. U ovoj očuvanoj oazi prirode raste 800 vrsta biljaka, a mnoge su retke ili ugrožene.  Rezervat je smešten na povšini od 1820 hektara kojim dominira rečni biotop, pre svega  poznat po uzgoju lasaste mangulice i podolskog govečeta, a od pre pet godine i po potpuno novom brendu - balkanskom magarcu.

Autor: Dragan Pejić

Pročitano 12941 puta