Odštampajte ovu stranicu
četvrtak, 06 februar 2014 15:05

ORGANSKA PROIZVODNJA VOĆA

Napisano
Ocenite ovaj članak
(0 glasova)

ORGANSKA PROIZVODNJA VOĆA

 

Prema principima organske proizvodnje, poljoprivredna proizvodnja treba da je u skladu sa zakonima prirode i da teži ka što manjem narušavanju prirodne ravnoteže. U praktičnom smislu to znači:

1)      Ne upotrebljavati veštačka, lako rastvorljiva, mineralna đubriva. Treba koristiti prirodna đubriva proizvedena na farmi (stajnjak, kompost), zelenišno đubrivo, malčiranje i posebno obraditi zemljište;

2)      Ne koristiti sintetičke hemijske herbicide. Kombinovati mehaničku i termičku kontrolu korova i travnih pokrivača;

3)      Ne koristiti sintetičke hemijske pesticide. Kombinovati sve dostupne metode u proizvodnji i zaštiti voćaka (tabela)

 

ORGANSKA PROIZVODNJA

Dostupne metode: agrotehničke, biološke, biotehnološke, fizičke i hemijske

 

U cilju dobijanja kvalitetnih plodova, očuvanja životne sredine i zdravlja ljudi

kombinuje dostupne metode

 

Agrotehničke

Biološke

Biotehnološke

Fizičke

Hemijske

Izbor mesta za voćnjak

Introdukcija predatora i parazita u agroekološki ekosistem

Upotreba feromona

 

Upotreba zaštitnih mreža

Upotreba hemijskih sredstava*

Izbor sorte

Očuvanje populacije postojećih korisnih organizama

 

Upotreba plastičnih pokrivki

Upotreba bioloških sredstava

Ishrana

Mikrobiološka kontrola

 

 

 

Rezidba

 

 

 

 

* Razlika između integralne i organske proizvodnje je ta što u sistemu organske proizvodnje nije dozvoljena upotreba sintetičkih hemijskih sredstava.

Kvalitetni plodovi

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

U tabeli je prikazana suština organske, ali i integralne proizvodnje. Na osnovu prikazanog može se izvesti definicija ovog koncepta proizvodnje: organska proizvodnja voća je sistem proizvodnje koji u cilju dobijanja kvalitetnih plodova, očuvanja životne sredine i zdravlja ljudi kombinuje sve dostupne metode u proizvodnji. Iste principe zastupa i integralna proizvodnja, ali je velika razlika imeđu organske i integralne proizvodnje ta što u organskoj proizvodnji u okviru hemijskih metoda nije dozvoljena upotreba sintetičkih hemijskih sredstava već samo hemijskih sredstva kao što su bakar, sumpor, kalicijum polisulfid i dr.

Kao i u integralnoj proizvodnji, cilj organske proizvodnje je da se iskoriste sve moguće metode u zaštiti jabuke, a na poslednjem mestu, ukoliko je to neophodno, primenjuju se hemijske metode. U konvencionalnoj proizvodnji, u najvećem broju slučajeva, prilikom zaštite voćaka polazi se od hemijskih metoda.

 

Organska proizvodnja jabuka

 

Unapred određena shema za zaštitu jabuke, kakva se veoma često sprovodi u konvencionalnoj proizvodnji, nije prihvatljiva u organskoj proizvodnji. Svaka godina ima svoje specifičnosti i razlike u pogledu ekoloških uslova u odnosu na prethodne godine. Pored toga, iz godine u godinu u voćnjaku se dešavaju promene koje utiču na brojnost korisnih i štetnih organizama. Zato je neophodno raditi pregled voćnjaka i ustanoviti brojnost štetočina u zasadu. Tek ukoliko se ustanovi prisustvo štetnih organizama, i ukoliko su sve druge metode upotrebljene, mogu se koristiti hemijske mere suzbijanja.

Zbog posebnosti organske proizvodnje i principa na kojima se ona zasniva, izbor sorte za organsku proizvodnju jabuke ima svoje specifičnosti u odnosu na konvencionalnu proizvodnju. U organskoj proizvodnji nastoji se da se smanji broj tretmana protiv bolesti i štetočina, a pored toga nije dozvoljena upotreba sintetičkih hemijskih sredstava u zaštiti. Iz tih razloga u organskoj proizvodnji jabuke preporučuje se sadnja tolerantnih ili manje osetljivih sorti na ekonomski najznačajnije bolesti i štetočine.

Principi organske proizvodnje nalažu uspostavljanje posebnog agro-ekosistema, tj. odgovarajućeg odnosa između korisnih i štetnih organizam. Pravljenjem posebnog okruženja u voćnjaku ostvaruju se uslovi za naseljavanje korisnih organizama i pogodni uslovi za biološku kontrolu štetočina. Cilj uspostavljanja odgovarajuće ravnoteže između ovih organizama jeste smanjenje upotrebe pesticida u zaštiti bilja. Zbog toga je neophodno unaprediti biodiverzitet u voćnjaku i stvoriti takve ekološke uslove koje će pogodovati naseljavanju korisnih organizama. U organskoj proizvodnji voća preporučuju se sledeće mere radi unapređenja biodiverziteta:

-          na ivicama voćnjaka se ostavljaju živice i žbunje kao sklonište i mesto za razmnožavanje za mnoge vrste;

-          međuredni prostori u voćnjaku prekriveni su samoniklim ili gajenim travnim prekrivačem i  kose se po potrebi;

-          redovi se ne održavaju u čistom stanju tokom čitave godine;

-          trake samoniklog bilja ili eko-ivičnjaci nalaze se svuda po ivicama parcela;

-          neproizvodne parcele se ne malčiraju, nego se kose kao kultivisane ili ekstenzivne livade;

-          samoniklo rastinje raste na delovima koji se ne koriste za proizvodnju voća;

-          žive ograde od različitih biljnih vrsta hrana su i slonište životinjama;  

-          podstiče se naseljavanje pojedinih predatorskih životinjskih vrsta;

-          staze od samoniklog i gajenog bilja formiraju se na parceli na kojoj se planira sadnja;

-          prave se skloništa za lasice, ježeve, rovčice, razne zmije i druge korisne životinje, isto tako i gomile kamenja i slična mesta za skrivanje;

-          postavljaju se sedalice za ptice grabljivice (mišar, soko, sova i dr.) iznad krune voćaka;

-          postavljaju se kućice za ptice senice u kruni voćaka;

-          posude sa slamom treba vešati u kruni voćaka kao sklonište za uholaže.

Iako principi organske proizvodnje nalažu održavanje prirodne ravnoteže u voćnjaku, to je, bar za sada, nemoguće u potpunosti ostvariti. U cilju zaštite jabuke od ekonomski najznačajnijih bolesti i štetočina, i u sistemu organske proizvodnje, neophodna je upotreba hemijskih metoda.

U borbi protiv ekonomski najznačajnijih bolesti u organskoj proizvodnji se koriste preparati na bazi bakra, sumpora, kalcijum polisulfida, kalijum bikarbonata i na bazi gljive Aureobasidium pullulans. Ove aktivne materije, izuzev kalijum bikarbonata, deluju preventivno i nemaju kurativni efekat. Zato je veoma značajno u organskoj proizvodnji postojanje dobrog sistema za prognozu bolesti. Za borbu protiv najvažnijih štetočine koriste se preparati na bazi virusa granuloze (CpGV), bakterija Bacillus thuringiensis, na bazi ekstrakata iz biljaka hrizanteme, uljane repice, Qvassia amara i parafinsko ulje.

            Organska proizvodnja se zasniva na veoma finim, i za prirodnu sredinu i čovekovo zdravlje veoma korisnim principima. Međutim, još uvek u organskoj proizvodnji voća, a naročito jabuke, nije moguće ispuniti neke osnovne principe organske proizvodnje. I pored toga ovakav sistem proizvodnje pruža niz prednosti u odnosu na konvencionalnu proizvodnju a to je dobijanje plodova bez primene sintetičkih hemijskih preparata, odnosno ostatka sintetičkih pesticida. Prilikom proizvodnje nema mogućnosti da dođe do zagađenja životne sredine usled primene sintetičkih fungicida ili insekticida. Isto važi i za trovanje radnika i, uopšte, ljudi tokom procesa proizvodnje.

 Pored toga, organska proizvodnja, ali i integralna, za razliku od konvencionalne proizvodnje jesu sistem proizvodnje. To znači da su organska i integralna proizvodnja zakonom i pravilnicima i posebnim vodičima za proizvodnju veoma precizno uređeni i ne dopuštaju da proizvođači prave greške prilikom proizvodnje voća. Organska i integralna proizvodnja podrazumevaju dodatne kontrole tokom procesa proizvodnje. Sve zajedno predstavlja veliku zaštitu za potrošače, jer je krajni proizvod izložen boljem sistemu kontrole kvaliteta. Na taj način se stiče mogućnost da proizvod dobije posebnu oznaku, a time i veću vrednost na tržištu što predstavlja prednost za proizvođače ukoliko bi uveli sistem organske ili integralne proizvodnje.

            Treba imati u vidu da je organski sistem proizvodnje voća u agroekološkim uslovima Srbije još uvek nedovoljno ispitan i zato treba biti veoma oprezan.

 

 

Marko Dorić, dipl. inž. – master

Prof. dr Zoran Keserović

Doc. dr Nenad Magazin

Biserka Milić, dipl. inž. – master

 

 

Pročitano 4811 puta Poslednji put izmenjeno ponedeljak, 15 februar 2016 08:10

Srodni članci